Početna » o klubu » Badminton - općenito

Badminton - općenito

IME

Badminton je naziv jedne od najrasprostranjenijih igara na svijetu. Svoje ime ovaj je sport dobio po ladanjskome mjestašcu Badminton Park u jugozapadnoj Engleskoj, gdje je sedamdesetih godina 19. stoljeća badmintonska igra dobila svoj današnji oblik.

POVIJEST

Od prvih devet članova iz osnivačke, 1934. godine, Međunarodna badmintonska federacija (IBF) narasla je na oko 150 nacionalnih i kontinentalnih saveza sa preko petnaest milijuna registriranih igrača. Brzo širenje igre koje se dogodilo posljednjih desetljeća pridonijelo je tome da badminton uđe u društvo službenih olimpijskih sportova. Taj se veliki trenutak badmintonske povijesti odigrao u Barceloni 1992., a iste te godine u članstvo IBF-a primljen je i naš savez.
Hrvatski badmintonski savez osnovan je u Zagrebu 1991. godine. Od početna dva zagrebačka i jednoga osječkoga kluba Savez se danas raširio na dvadesetak klubova u gotovo svim većim hrvatskim gradovima. Savez je u prvome redu okrenut radu s mlađim dobnim uzrastima i njihovoj afirmaciji u međunarodnoj konkurenciji. Croatian International, međunarodno prvenstvo Hrvatske u samo nekoliko sezona postao je jednim od najboljih turnira Evropskoga kupa sa odzivom natjecatelja sa svih kontinenata, a Croatian Junior International, postao je dijelom novopokrenutoga Evropskoga juniorskog kupa.

ZEMLJOPIS

U svjetskom vrhu danas pretežu azijski igrači – Kinezi, Indonežani, Koreanci... koji uz milijunsku bazu imaju i odlično ustrojene badmintonske saveze i dobru sponzorsku podršku. No i vodeće evropske badmintonske nacije, u prvom redu Danci (130 tisuća registriranih igrača) te Englezi (preko 200 tisuća igrača), brzo podižu razinu igre te njihovi vodeći igrači već hvataju priključak azijskim zvijezdama. Osamdesetih i devedesetih godina dolazi do pomaka kvalitete prema unutrašnjosti našega kontinenta, osobito u Njemačkoj, no Alpe još uvijek predstavljaju granicu koju badminton nije sasvim preskočio.

PRAVILA

Badminton je igra između dva igrača ili dva para igrača koji odbijaju lopticu preko mreže sve dok ne dođe do greške odnosno dok neka od strana ne osvoji bod. Igra se u muškoj i ženskoj pojedinačnoj konkurenciji te u konkurencijama muških, ženskih i mješovitih parova. Meč se igra na dva dobivena gema do 21 boda. Igra započinje servisom koji se izvodi iz unutrašnjosti servisnoga polja. Pri servisnom udarcu i loptica i glava reketa moraju biti ispod visine serverovog pasa – dakle, za razliku od odbojke ili tenisa, servisni se udarac izvodi odozdo. Nakon servisnog udarca igrači se mogu slobodno kretati po svojoj polovini terena i udarati lopticu na svim visinama. Greška je ako loptica padne na pod, udari u mrežu ili igrača ili ako je isti igrač ili par udari dva puta za redom.

IGRALIŠTE

Badmintonski je teren dimenzija 13,40 x 6,10 metara, s mrežom visokom 1.55 cm. Natjecateljski je badminton isključivo dvoranski sport, a uz uobičajene dvoranske podloge sve se više koriste posebni prenosivi plastični tereni. Jedan od važnih tehničkih zahtjeva u naprednijoj igri je i visina dvorane, pa se tako međunarodna natjecanja ne smiju priređivati u dvoranama nižim od 9 metara. No, uobičajeni klupski standardi dozvoljavaju i osjetno niži strop. Badminton na otvorenom traži podlogu na kojoj se ne skliže te zavjetrinu i u takvim uvjetima može pružiti mnogo zadovoljstva manje izbirljivim igračima.

OPREMA

Reketi se danas rade od posebnih materijala koji osim čvrstoće omogućuju da taj rekvizit ne pređe sto grama težine, što ruci, osobito zglobu šake, omogućuje iznimnu pokretljivost. Ožičje reketa zategnuto je na 7 do 9 kilograma. Cijene se reketa na domaćem tržištu kreću u rasponu od desetak do stotinjak eura, a trajnost im je vrlo velika. Mreža je također veoma lagana i trajna, a cijena joj je dvadesetak eura. Loptica je nesumnjivo najprepoznatljiviji badmintonski rekvizit. Rađena je od pera i plutene baze, teška svega pet grama i koliko god krhko izgledala sposobna je podnijeti vrlo intenzivan tretman. Zbog elastičnosti svoje pernate košuljice izdržat će i iznimno jake udarce, kojima će joj oni najjači igrači dati početnu brzinu od oko 300 km/h, ali brzo djelovanje njenoga padobrana usporit će je tako da su badmintonaši koji mogu prebaciti cijelu dužinu igrališta iznimno rijetki. Za početnike kao i za rekreativce preporučuju se mnogo trajnije i jeftinije plastične loptice koje su danas u karakteristikama gotovo izjednačene s pernatima.

OBILJEŽJA

Badmintonski poen traje obično između 5 i 30 sekundi i to je vrijeme u kojem se od igrača traži potpuni angažman. U akciji su sve skupine mišića, a osobito noge, potom leđa te mišići trbušnoga i ramenog pojasa. Pluća rade snagom koja badminton stavlja među sportove s najvećom potrošnjom kisika – iznad nogometa, rukometa ili hrvanja – ali vrlo povoljan i prirodan odnos između opterećenja i opuštanja doprinosi tome da su u ovom sportu ozljede rijetke, premda su trenutci očigledne iscrpljenosti sastavni dio svakog ozbiljnog meča. Mečevi dosta variraju u dužini, najčešće u rasponu od petnaest do devedeset minuta. U igri početnika, međutim, loptica je dovoljno spora da kompenzira tehničke nesavršenosti i na taj način igračima već gotovo od prvih koraka omogući da odigraju više udaraca u nizu i tako stvore prve igračke zamisli i planove te ih odmah provjere na suparniku. U igri ravnopravnih suparnika to odmah, bez posebne obuke, donosi pravi sportski užitak i to je jedna od najvećih privlačnosti ovoga sporta. Ipak, ova odlika krije i zamku: početnik brzo pomisli da je svladao taj naoko malen i nezahtjevan prostor igre. Dovoljno je, međutim, da naiđe na samo malo jačega suparnika pa da loptica najednom ubrza i sve se granice igrališta rastegnu u nedohvat.

TAKTIKA

Poen počinje već opisanim defenzivnim tipom servisa. Budući da je takvim udarcem praktično nemoguće izravno osvojiti bod – kao što se ni u šahu ne može prvim potezom osvojiti figura – server nastoji početnim udarcem postići inicijativu koju će kasnije, iznuđivanjem željenih udaraca od suparnika, pretvoriti u bod. Ta se taktika dobro vidi i s vrha tribine: svaki igrač želi zadržati položaj u sredini svoje polovine terena, odakle mu je u dva koraka dohvatljiv svaki kut njegova polja, a istovremeno suparnika otjerati iz njegova središta, šetati ga iz kuta u kut sve dok mu jedan dio polja ne ostane bez obrane. Tako se poen pretvara u seriju izmjeničnih udaraca, začinjenu kratkim sprintevima, snažnim skok-smečevima, duhovitim varkama i precizno skraćenim lopticama. A u slučaju parske igre – koja predstavlja posebno atraktivno izdanje badmintona – sve se to još dodatno ubrzava i taktički zapliće na užitak i igračima i gledateljima.

NATJECANJA

Sustav badmintonskih natjecanja u osnovi je sličan sustavima iz ostalih reketaških sportova. U Evropi sezonu obilježava Evropski kup, niz međunarodnih prvenstava, među kojima i hrvatsko, u kojem igraju bolji evropski igrači. Najbolji pak svjetski igrači nastupaju na turnirima Svjetskoga kupa, od Engleske do Japana, nastojeći da na kraju sezone izbore i nastup na “mastersu”. Badminton ima i svoja svjetska prvenstva, pojedinačna i ekipna, kontinentalna prvenstva te ono najvažnije – olimpijski turnir. U Hrvatskoj se osim državnih prvenstava održavaju i vrlo popularna natjecanja Hrvatskoga kupa koja traju kroz čitavu sezonu, od rujna do lipnja, i sastoje se od serije seniorskih, podmladačkih i veteranskih turnira koji se priređuju u različitim mjestima naše domovine.
Osim natjecatelja, svoje turnire dakako imaju i sve brojniji rekreativci koji ponegdje priređuje već i gradske lige, a badminton u školama već priređuje prvenstvo na razini čitavoga Saveza.

... I JOŠ NEŠTO

U prestižnom njujorškom časopisu “Interview” uoči Olimpijskih igara u Atlanti naš je sport predstavljen sljedećim riječima: “Stari su Grci imali hrvanje, Rimljani utrke zaprega, srednjovjekovni vitezovi viteške turnire, viktorijanci kriket, a stari i novi Japan sumo-borbe... Svaka kultura i svaka era imale su sport za kojim su ludovale, koji je odražavao njihov duh. Predviđamo da će badminton biti igra sutrašnjice!”
Sve ostale obavijesti o badmintonu možete pronaći na službenoj internetskoj stranici Hrvatskoga badmintonskoga saveza www.cba.hr .

Ratko Cvetnić.