Početna » škola » Prehrana

Prehrana

"Hrana nikad nije samo hrana" poručio je Giuseppe Archimboldo slikajući svoje "Jestive alegorije", a poznat je po svojoj multidisciplinarnosti (inovator, inžinjer, graditelj, scenski umjetnik). Zaključuje kako smrt jednih daruje život drugima u velikom procesu raspadanja. Zgodno je za primjetiti kako prvotno značenje izraza "korupcija" znači upravo raspadanje.

MARKO GABIJE APICIJE; živio je u vrijeme carskog Rima (u I st. n.e.), te napisao je glasoviti kulinarski spis "O kuharskom umijeću carskoga Rima". Bio je najveći rimski gurman kojemu se veliki imetak otopio upravo zbog velikih gozbi koje je priređivao. Poznato je njegovih 400 jela i slavna zbirka "Thalassa"(grč.) ili "Plodovi mora". Kada je ostao bez para izjavio je:"Kako je moguće da, kao gurman, živim u siromaštvu" i zaključio de je sve bolje od "života uz običnu trpezu". Kako više nije mogao uživati u vlastitim gozbama, oduzeo si je život. Veljko Barbieri je napisao veliki članak o njemu naslova " KUHARSKI KANCONIJER "(Nacional 7/07).

Zdrava je prehrana ona kojom u organizam unosimo sve potrebne hranjive sastojke. Valjanim odabirom namirnica i održavanjem ravnoteže i omjera među njima, osjećat ćemo se zdravije, imat ćemo dovoljno energije i jačati imunitet koji nam omogućuje da budemo otporniji na bolesti.

Proteini grč. "najvažnije" - bjelančevine su uz vodu glavni sastavni dio ljudskog tijela.
Ugljikohidrati - "gorivo je za maksimalni učinak". Ugljikohidrati su pogonsko gorivo za mišiće, ali ne treba zaboraviti gorivo i za mozak. Zovu ih i regulatorima raspoloženja (Mood elevator). Ugljikohidrati su kao glavni energent kada je aktivnost na 70 % VOmax.
Ono što je najbitnije reći je da se nikako ne smiju iskljućiti masti prvenstveno misleći na nezasićene masne kiseline. Masnoće iz mišića su značajan izvor energije za discipline izdržljivosti, pa je forsirano skidanje masnoće (redukcija masnog tkiva) zapravo smanjivanje energetskog potencijala.

Odnosi uglijikohidrati/proteini/masnoće

	sportaši	bodybuilding	osnovni
ugljikohidrati	60 %	70%	40%
proteini	25 %	17.5%	30%
masnoće	15 %	12.5%	30%

Odnosi su navedeni za profesionalne sportaše koji svakodnevno treniraju. Treba napomenuti da 1 gram masnoće daje 9 kcal energije organizmu, a 1 gr proteina i ugljikohidrata 4 kcal (1kcal=4.2 kJ).

OSNOVNA FORMULA
Osnovna dnevna potreba= tjelesna težina(kg) x 24
Ukupna dnevna potreba: osnovna dnevna potreba x faktor tjelesne aktivnosti (FTA)
FTA:
1,4 slabija tjelesna aktivnost
1,7 srednja aktivnost
2,0 visoka tjelesna aktivnost (vrhunski sportaši i težak fizički rad)

PRIMJER:
Kolika je energetska potreba sportaša tjelesne težine 75 kg?
75x24=1800 kcal
Za sportaše je 1800 x 2,0(FTA)=3600 kcal
Ukupna dnevna energetska potreba sportaša je 3600 kcal.

Kolika je vaša apsolutna potreba za ugljikohidratima, bjelančevinama i mastima? Trebate dnevno npr. 3600 kalorija s omjerom 60% ugljikohidrata/25% bjelančevina/15% masti. Izračunajmo...

60% ugljikohidrata
3600 x 0,60 = 2160 kcal : 4 = 540g ugljikohidrata
25% bjelančevina
3600 x 0,25 = 900 kcal : 4 = 225g bjelančevina
15% masti
3600 x 0,15 = 540 kcal : 9 = 60g masti

Omjer ugljikohidrata, bjelančevina i masti će se naravno mijenjati ovisno o vašim potrebama. Kod unosa vitamina i minerala kao dodatku prehrane valja biti vrlo oprezan tako da prije nego što krenete u programm prehrane potražite savjet kod liječnika ili nutricioniste.
Već 10% gubitka tjelesne tekućine smanjuje učinkovitost 50%, tako da je kod sportaša vrlo bitan unos vode u organizam (izotonični napici). Česta se govori o 2-3 litre vode dnevno.

Pogledajte... www.fitness.com.hr/Tag/prehrana.aspx

UGLJIKOHIDRATI

Najvažniji nutrijent je glukoza, jednostavni šećer koji je vrlo važan regulator metabolizma i osnovni je izvor energije. Nakon tjelovježbe, lučenje inzulina zaustavlja razgradnju mišićnog tkiva i supstrata energije i hormonska se ravnoteža vraća na anaboličnu. Tijelu je potreban šećer kako bi se sistem vratio iz kataboličkog u anaboličko stanje. Dovoljno šećera kako bi se pokrenulo lučenje inzulina i zadovoljila potražnja jetre za glikogenom i posve zasitili mišiće tom supstancijom. Glikogen je oblik u kojem se u tijelu pohranjuje šećer. Ugljikohidrati su potrebni za rast i moraju se jesti odmah nakon treninga. Šećer nakon treninga vas ne može udebljati jer je tijelo zaposleno preradom glukoze u glikogen i tu supstanciju koristi za pokretanje procesa sinteze bjelančevina. Za rast mišića svakako su potrebni ugljikohidrati, da bi se zaustavila razgradnja mišića i da se omogući oporavak i rast mišića.

Kako pokrenuti anabolički okidač:

Oporavak nakon treninga trebao bi biti usredotočen na ugljikohidrate visokog glikemijskog indexa (GI)
Od šećera birajte glukozu ili dekstrozu; monosaharidi koji se lako probavljaju
Morate to raditi nakon svakog treninga
Količina je ovisna o intenzitetu, trajanju i vrsti treninga
Šećerom u malim količinama prije i za vrijeme treninga izbjegava se snažno kataboličko stanje.

Glikemijski Index (GI) - indeks koji vam kazuje kako se brzo ugljikohidrat razgrađuje u šećer u crijevima. Probavljanje i apsorpcija ključni su čimbenici u određivanju GI određene namirnice.

Niski GI	Srednji GI	Visoki GI
Integralna tjestenina	Raženi kruh	Bijeli kruh
Soja	Smeđa riža	Cornflakes
Leća	Slatki krumpir	Instant riža
Grejp	Banana	Krumpiri
Jabuke	Mango	Mrkva
Naranče	Sok od naranče	Lubenica
Mlijeko	Sladoled	Med
Jogurt	Kokice	Gazirani napici
Mliječna čokolada	Čips	Žele bomboni

Po vrijednosti GI:

100 Glukoza
98 Pečeni krumpir
87 Med
80 Pire krumpir, žitne pahuljice
72 Integralni kruh
64 Grožđice, rotkva
62 Banana
51 Grašak i prženi krumpir
50 Bijeli špageti
45 Grožđe
42 Integralni špageti
40 Naranča

39 Jabuka
38 Rajčica
36 Sladoled, slanutak, jogurt
34 Kruška, punomasno mlijeko
29 Leća
26 Breskva, grejp
25 Šljiva
23 Višnje
20 Fruktoza
15 Soja
13 Kikiriki

Ako se namirnice visokog glikemijskog indeksa kombiniraju sa proteinima ili vlaknima povrća te vrijednosti se mogu radikalno smanjiti. Ako ste u treningu ne trebate se bojati ugljikohidrata, mišići s potrošenim zalihama glikogena zahtjevaju pohranjivanje ugljikohidrata u obliku mišićnog glikogena, tako da se tek neaktivne osobe trebaju pridržavati prehrane sa namirnicama s niskim glikemijskim indeksom..

Rimsku su vojsku zvali "žderači kruha" jer su jeli 1 kg kruha dnevno.

U grčkoj mitologiji, Titan Kronos zaspao je omamljen mirisom meda, što se smatra prvim snom. Njegov sin Zeus, kojega je majka Rea sakrila od vlastita oca u mračnu spilju na Kreti i gdje ga je odhranila nimfa Melisa (grč. pčela) medom i kozjim mlijekom, iskoristio je uspavanost Kronosa, te ga svezao lancima i odnio ga na kraj planeta na otok Blest, odakle se više nikad nije vratio. Pa se vrlo lako može reći: "U POČETKU BIJAŠE MED." ( iće&piće, travanj 2008, tekst Jasmina Mašović)
Grčki naziv za med je AMBROSIA, hrana bogova. Gozbe u Grčkoj nisu mogle biti ni zamislive bez meda što su opisivali Platon i Ksenofan u istoimenim djelima Symposium. U starom Egiptu bio je glavna valuta razmjene. U faraonskoj je grobnici 1800. pronađeno saće, medene poslastice, lotosovo lišće i teglica meda koju su kušali te su otkrili kako je i nakon 1000-a godina med zadržao savršen okus. Aristotel je ustvrdio kako je konzumiranje meda ključ zdravijeg i duljeg života, a u Rimu je postojala zdravica koja je išla riječima: "Ovdje je med, koji je bog stvorio za tvoje zdravlje."
Med je pčelinji proizvod dobiven od cvjetnog nektara, čine ga smjesa vode i jednostavnih šećera (80 g šećera na 100 g ukupne mase), od kojih je najvećim dijelom zastupljena fruktoza, a znatno manje glukoza.

BJELANČEVINE

Osnovna su gradivna materija tijela. Lanac bjelančevina sastoji se od niza aminokiselina povezanih određenim redosljedom. Aminokiseline dijelimo na esencijalne (one koje nemožemo sami proizvesti) i na neesencijalne (one koje tijelo može samo proizvesti). Biološku vrijednost neke bjelančevine gledamo po postotku sadržaja esencijalnih aminonkiselina unutar lanca. Po tome ćemo vidjeti da bjelančevine animalnog porijekla imaju puno veću biološku vrijednost nego biljne. Za protein sirutke tu je najbolji i najkompletniji protein za čovjeka. Mora se reći da su hormoni, enzimi i mnogi drugi spojevi u organizmu građeni od aminokiselina.

Treba bitiisto tako oprezan, jer preveliki unos bjelančevina izaziva porast nivoa glukagona u krvi, a glukagon je hormon koji ima suprotan učinak od inzulinu, pa je potreban određeni balans.

Meso, riba i bjelanjak jajeta su namirnice koje sadrže isključivo proteine i vodu. Ono što je problem su i količina masti koje meso i riba znaju sadržavati.

MASTI
Po svojoj strukturi se djele na zasićene, mononezasičene, polinezasičene i kolesterol. (Kulier I.)

Zasićene masti su problem i obično su životinjskog porijekla. Smatraju se vrlo štetnima, dok su nezasićene masnoće prirodnog porijekla i neophodne čovjeku. Esencijalne nezasićene masne kiseline esencijalne su za organizam, tijelo ih ne može sintetizirati, a njihovo ne unošenje vrlo je štetno za organizam. Problem je što one zagrijavanjem i preradom prelaze u zasićene, zato se potrebno vratiti prirodi i izvor masti tražiti u kikirikiju, bademima, maslinama, hladno prešanom maslinovom ulju, avokadu. Nezasićene masti povoljno djeluju na kolesterol, povećane trigliceride u krvi, žuć ...

Najveći su izvor energije (prosječno 9 kcal/g). Neophodni su organizmu kao otapalo za neke vitamine (A, D, E, K) i kao izvor već spomenutih esencijalnih masnih kiselina (linolna, linolenska)

VITAMINI I MINERALI

Kulier i.:"Prehrana za tenisača"; str.34:
"Osoba težine oko 70 kg ima u sebi oko 1 kg kalcija, 720 g fosfora, 140 g sumpora i kalija, 100 g natrija, 95 g klora, 19 g magnezija i 18 g sicilija. Čovijek ne može živjeti bez ovih dvanaest elemenata. Ostatak od 11 g (0,002 %) čine elementi u tragovima od kojih se njih 24 nalazi u organima, a 30 drugih prisutno je u tako malim količinama da se jedva mogu analitički utvrditi. Njih 11 (od ukupno 54) neophodno je za funkcioniranje organizma. Osam elemenata u tragovima su metali ( bakar, željezo, cink, kobalt, mangan, krom, vanadij i molidben), a dva su nemetali (jod i flour). Svaki od ovih elemenata ima neku važnu funkciju u kemizmu živih stanica. nedostatkom nekih od njih nastaje bolesno stanje, a njegov višak, ako nije toksičan, može biti štetan. Spomenuli smo važnu funkciju minerala u izgradnji kostiju i zuba, a tome dodajemo njihovu kapitalnu funkciju aktivatora u enzimskim reakcijama. Tu je i funkcija formiranja hemoglobina i prijenosa kisika, rast stanica, zadržavanje vode u tijelu itd..
Mineralne tvari imaju, dakle, važnu funkciju u mišićnoj kontrakciji i kod prijenosa podražaja duž živčanih puteva. Izuzetno su važni za enzimsku aktivnost, regulaciju topline i vode."

Mg i Ca (Magnezij i Kalcij) su u naslovu reklame za Donat Mg "Najsnažniji par" minerala, jer... "Donat mg sadrži magnezij u najelementarnijem prirodnom obliku, i to više od 1000 mg/l. Uz to sadrži i druge važne minerale, npr. kalcij. Magnezij zajedno sa kalcijem regulira rad svih mišića pa tako i srčanog. Također magnezij štiti stanice od oštećenja, te sprečava poremećaje ritma, zgrušavanje trombocita, povećanje krvnog pritiska, kap i srčani napad. Zbog nedostatka magnezija može doći do oštećenja mitohondrija, što je osobito štetno za srce. Magnezij je i antioksidans te kao takav čuva prohodnost staničnih membrana, čime protok kalcija ostaje neometan. Kalcij djelomično spriječava apsorpciju zasićenih masnih kiselina u krvi, te na taj način umanjuje vjerovatnost pojavljivanja povišene razine kolesterola kao i visoki krvni tlak."

Magnezij - mineral u službi zdravlja (iako je članak i reklama za mineralnu vodu Mivelu pročitajte) zdravakrava. Aktivator je ravno 67 enzima. Krvne žilice čini elastičnijima. Utvrđeno je da za vrijeme stresa i kod povećanih napora potrebe za magnezijem rastu. Šalica kakaoa i dva obroka riže zadovoljiti će dnevne potrebe za magnezijem. Treba napomenuti da se magnezij lakše apsorbira iz namirnica animalnog podrijetla.

----------------------------------------------------------------------------------------

ZANIMLJIVOSTI

Molekularno kulinarsko čudo, sastavni je dio ljudske prehrane, riječ je o jajetu. Stari Rimljani jeli su jaja fazana, Kinezi golublja, drevni Feničani nojeva jaja, a od 18.st. koje su u prehrani prozvali "stoljeće kokoši", kokošija jaja sve do danas imaju primat u prehrani. Nutritivna vrijednost jajeta sa iznimnim proteinskim profilom je vrlo velika u osnovnoj prehrani i vrlo bitna u prehrani sportaša. Sadrži u prosjeku 70 kcal po komadu. Bjelanjak koji nema kolesterola smatra se idealnim izvorom bjelančevina jer sadrže sve esencijalne aminokiseline u pravim omjerima. Dobar je izvor kolina, luteina, željeza, riboflavina (vitamina B2), folne kiseline, biotina, vitamina B12, vitamina D i E. Željezo u žutanjku ima kao i meso visoku bioraspoloživost. I treba napomenuti zbog salmonele da je obavezna termička obrada jajeta. Umjesto peciva dobro je ujutro pojesti jaja. Ona bolje utažuju glad i po Američkom Collegu za nutricionizam jaja su vrlo pogodna za dijetu.

Čaj = TEI = Ča (Kanton) = lat. THEA...
- nazivaju ga i "božanskim pićem", plemenitom biljkom koju je slučajno otkrio kineski car Shen-Nung 2737.g.pr.Kr., a po japanskoj predaji čaj je donio "božji vjetar KAMI" što je izvedenica za kamikaze. U Japanu vrijedi poslovica: " Koliko šalica čaja toliko i uspješno sklopljenih poslova". Kod Mongola tvz. "karavanski čaj" ili crveni čaj, mongolski nomadi kažu da čaj daje:"Snagu pastuha i izdržljivost vuka". U 18.st. u Rusiji je čaj nacionalno piće koje oni uz to nazivaju "kinesko vino", samovar ili kao "ruski čaj" što je usvojeno u Europi. Giambattista Ramusio prvi je Europljanin koji je predstavio čaj još davne 1550.g. uz riječi:"Neodoljivost i slast čaja mora upoznati svaki koji drži do svog zdravlja". U londonskoj luci u 17.st. vrijedila je uzrečica:"Brod vrijedi mnogo, a teret još više". "Liječi tijelo i diže duh" Englezima je čaj dio tradicije, nekad aristokracije, sada svih, "five o"clock tea". Bernard Shaw je rekao: "Kad Big Ben otkuca 5 sati (popodne), london utihne i zamiriše čajem". Boston Tea Party 16.12.1773 bio je početak revolucije u Americi protiv Engleza kada su mladi Amerikanci pobacali čaj iz engleskih brodova u more.

Mate Čaj oštriji je od indijskog i kineskog čaja i u Južnoj Americi imaju poslovicu "da nema Mate čaja, svaki bi čaj bio dobar". U Argentini kažu "Zeleni čaj sa stereoidima" u kojem ima 90 % više antioksidansa, ima vitamine B-skupine te kroma koji pomaže u uravnoteženju razine šećera u krvi, te ubrzava metabolizam.
Zeleni čaj štiti od moždanog i srčanog udara, štiti jetru od toksina, štiti kožu od upala, zube i usnu šupljinu od bakterija, smanjuje tjelesnu težinu zbog povišenja razine metabolizma...
I na kraju kineska poslovica: "Čovjek se upoznaje u tri slučaja: u pripremanju čaja, u pijenju čaja i u dokolici ispijanja čaja".

"Bolje tri dana bez hrane nego jedan dan bez čaja". (Kineska narodna poslovica).

Jabuka - najbolja je između obroka; nema masnoća, sadrži mnogo vlakana, vitamina C i kalija. Pospješuje probavu, smanjuje mogućnost oboljenja srca i dobra je preventiva protiv raka. Preporuća se jedna jabuka dnevno.

Maslinovo je ulje jedan od temelja mediteranske gastronomske civilizacije. Druga dva temelja su žitarice i vino.... Zovu ga "nektarom bogova". Kaže se da je maslinovo ulje najbolji mogući dar koji je Atena - božica mudrosti ikad poklonila ljudskom rodu.
Pruža zaštitu od degenerativnih kroničnih bolesti, smanjuje rizik bolesti srca, snaži imunološki sustav i prevenira nas od karcinoma. Pripisuju mu protuupalna svojstva te ima zaštitni učinak na želučanu sluznicu. Lako je probavljivo i ima blagotvoran učinak na srce i krvne žile. Zbog visokog sadržaja jednosruko nezasićenih masnih kiselina (77%) te antioksidansa, maslinovo ulje štiti HDL ili dobar kolesterol, a smanjuje udio lošeg kolesterola, LDL-a. Antioksidansima, pogotovo fenolnim tvarima bogato je extra djevičansko maslinovo ulje, antikancirogeno i usporava proces starenja utjecajem na oksidativni stres.

Bijela riba (grdobina, brancin, list, orada, oslić) - niskokalorična je riba bogata vitaminom B i aminokiselinama. Oslić (pišmolj, mol, tovar) najbrojnija je i najrasprostranjenija bijela riba (najviše oko otoka jabuke na Jadranu). Izvor je bjelančevina i minerala, a zbog niskog udjela masnoće i niske energetske vrijednosti često se može naći na dijetnom jelovniku.

"Šećer kao oružje"... usput pogledajte www.cokolada.hr.
Najvažniji je nutrijent - glukoza ili jednostavni šećer. Važan je regulator metabolizma i bez kojeg mišići ne mogu rasti željenom brzinom. bez obzira na protein koji unosite u sebe. Ako se u tijelo ne unese dovoljna količina glukoze, ono će pretvarati proteine iz hrane i mišića u glukozu. Nakon tjelovježbe, lučenje inzulina zaustavlja razgradnju mišićnog tkiva i supstrata energije i hormonska se ravnoteža vraća na anaboličku. Nakon treninga tijelu je potreban šećer kako bi se sistem vratio iz kataboličkog u anaboličko stanje. No morate unijeti dovoljno šećera kako biste pokrenuli lučenje inzulina i zadovoljiti potražnju jetre za glikogenom i posve zasitili mišiće tom supstancijom. (Glikogen je oblik u kojem se u tijelu pohranjuje šećer.)
Šećer nakon treninga neće vas udebljati jer je vaše tijelo zaposleno preradom glukoze u glikogen i tu supstanciju koristi za pokretanje procesa sinteze bjelančevina.

"Quetzalcoatl je bio vrtlar u raju i jednoga se dana spustio na zraci jutarnje zvijezde Danice kako bi ljudima podario drvo kakaovca te im pokazao kako ga uzgajati i upotrebljavati za pripremanje pića u kojem u kojem je sadržana "SVA MUDROST I ZNANJE" "
(Indijanski mit o podrijetlu čokolade).

H. Cortes (španjolski osvajač) je, umjesto vina, kao obrok za posadu uveo čokoladni napitak jer je shvatio da je jedna čaša dnevno sasvim dovoljna za davanje snage njegovom ljudstvu.

Johann Sebastian Bach (1685.-1750.), osim skladanja imao je strast prema i prema kavi, o kojoj je napisao kantatu. S pravom su mu stoga posvećene mnoge slastice s kavom (Bachova torta).

KAVA...
...domovina te "čarobne biljke" je pokrajna u Etiopiji - Kaffa. Za Balzaca je bila "anđeosko piće rajskog ugođaja."
"Kava je ujutro zlato, u podne srebro, u večer olovo." (talijanska izreaka) Mogli bi završiti storiju o kavi sa rečenicom biskupa Talleyrada koji je bio najčuveniji diplomat Francuske u 18.st.:" Crna poput đavla, vrela kao pakao, čista kao anđeo, slatka poput ljubavi..."

Zanimljiva je rečenica Michaela Pollana, uglednog kolumnista New York Timesa i profesora novinarstva i ekologije na uglednom Barkleyju:"Jedite hranu, ne previše, uglavnom biljke". Jedite hranu misli na "pravu hranu" - povrće, voće, integralne žitarice te ribu i meso. Ono što treba izbjegavati su - "jestive tvari nalik hrani". Smatra isto tako da zdravlje nije jedina svrha jedenja, nego i zadovoljstvo, društvenost, indetitet, ritual,... (Jutarnji list, pon. 6.travanj 2009.) Navodi Pollan i tvz. "francuski paradoks" - iako jedu dosta zasičenih masnoća i piju dosta alkohola, Francuzi su statistički poprilično zdravi i vitki. Njihovu prehranu zdravom čine prehrambene navike - male porcije, bez drugog punjenja tanjura, bez grickalica. K tome, vole jesti u društvu i ozbiljno uživaju u obrocima.

RAFINIRANI ŠEĆER=SAHAROZA
(Ivona Lerman "Sladak život bez šećera"; Sensa 5/2010, str.91)

...nezdrav zato što je u procesu proizvodnje lišen svih vitamina i minerala. Kako tijelo treba vitamine i minerale da bi probavio rafinirani šećer uzima iz drugih izvora u našem tijelu. Njegova konzumacija smanjuje i razinu B vitamina koji je važan za rad našeg mozga. Uzrokuje propadanje zubiju, višak kilograma...

U knjizi Williama Duftya "Sugar Blues" iz 1975.g. prenosi istraživanje jednoog od otkrivača inzulina Fredericka Bantinga provedeno davne 1929.g u Panami među proizvođaćima šećerne trske. Primjetio je pojavu šećerne bolesti među vlasnicima plantaža, a među lokalnim stanovništom koje siječe i žvače sirovu šećernu trsku nema pojave te bolesti.

Rafinirani šećer ne pomaže stabilizaciji šećera u krvi, već dodatno remeti njegovu ravnotežu. Većina namirnica razgrađuje se u glukozu (šećer u krvi), a inzulin je hormon koji izlučuje gušterača i koji je zadužen za ravnotežu glukoze u krvi. Saharoza se razgrađuje u crijevima u velike količine glukoze koja se brzo apsorbira u krvotok. Reakcija tijela je velika količina inzulina. Gušteraća nemože to dugoročno podnijeti i dolazi do pojave dijabetesa tipa 2 koji oštećuje bubrege, živčani i kardiovaskularni sustav i izaziva sljepoću. Gušterača može ukloniti i previše glukoze iz krvi čime nastaje hipoglikemija odn. smanjenje razine glukoze u krvi. Javlja se glad, nervoza, tijeskoba, umor... uzimate još više šećera i problem se nastavlja.

Višak glukoze se sprema u jetri, popunjavanjem kapaciteta, višak se tada vrača u obliku masnih kiselina i prenosi u najneaktivnije dijelove tijela. Nakon toga u aktivne dijelove poput srca i bubrega, usporavaju njihov rad što dovodi do poremećaja krvnog tlaka.

Među ostalog smanjuje razinu vitamina C čime slabi imunitet, te remeti ravnotežu bakterija i gljivica u crijevima. Konzumacija šećera povezuje se sa osteoporozom, alergijama, bolestima jetre i bubrega, hiperaktivnošću, migrenama...

Nadomjesci rafiniranog šećera su med, rižin i ječmin slad (polisaharidi sa vitaminom B) koji su najbolji nadomjesci među zaslađivačima & agavin sirup.

VOĆE I POVRĆE

BROKULA - sadrži dvostruku više vitamina C od naranče i dokazano je njeno antikancerogeno djelovanje
BUNDEVA - bogata je beta-karotenom i u jesen je povrće koje bi se trebalo naći na vašem stolu

Magnezij koji smo već spominjali i koji pomaže pri mineralizaciji kostiju, stvaranju proteina, kontrakciji mišića, prijenosu živčanih podražaja, jača imunite itd.. Nalazi se u špinatu, brokuli, artičokama, mahunama, soku od rajčice, tofuu, školjkama, račićima, goveđoj jetri...

Pročitajte zdravakrava - badmintonom protiv stresa i debljine.
Prehrana linkovi.

Prehrana

ZANIMLJIVOSTI

Izdvojeno

Multimedija